Početna / Istaknuto / Biljke znaju kada ih se jede (i još neki stari mitovi o mezi)

Biljke znaju kada ih se jede (i još neki stari mitovi o mezi)

biljkeznajukadaihsejede1

Vječna je dvojba o tome posjeduju li biljke neku vrstu svijesti. U korist ove tvrdnje govori i istraživanje provedeno na Sveučilištu u Missouriju koje ukazuje kako biljke mogu osjetiti kada ih se jede jer tada pokreću obrambene mehanizme koji to pokušavaju zaustaviti.

Istraživanje je provedeno na biljci Talijin uročnjak (Arabidopsis thaliana), budući da je ona znanstvenicima već dobro poznata i istražena. Ova biljka iz obitelji Brassica se često koristi u eksperimentima, budući da je to prva biljka čiji su genomi sekvencionirani pa su znanstvenici s njom dobro upoznati.

Kako bi odgovorili na pitanje je li biljka svjesna kad ju se jede, istraživači su prvo precizno snimili vibracije koje proizvode gusjenice kada jedu lišće ove biljke, zbog teorije da biljke mogu osjetiti ili čuti vibracije na neki način. Kako bi istraživanje bilo pravilno provedeno, koristili su se i kontrolnim eksperimentom gdje su se u obzir uzele i druge prirodne pojave vibracija poput primjerice šuma vjetra. Do rezultata su došli vrlo lako, naime, biljka Talijin uročnik proizvodi ulje gorušice koje je blago otrovno i koje šalje ka lišću kako bi se udaljili grabežljivci. Tako je istraživanje otkrilo da biljke, kada osjete vibracije koje emitiraju gusjenice, šalju dodatne količine ovog ulja u lišće. No, važno je istaknuti da biljke to nisu radile kada su osjetile neke druge vibracije, poput spometnutih vibracija vjetra.

Istraživači ističu kako su prethodna istraživanja utvrdila kako biljke reagiraju na akustičnu energiju, poput glazbe, no ovo je istraživanje prvi primjer kako biljke odgovaraju na ekološki relevantne vibracije. Točnije, otkrili su da vibracije pri hranjenju signaliziraju promjene u metabolizmu biljnih stanica, stvarajući više obrambenih kemikalija koje mogu otjerati napad gusjenica.

Izvor: Os Uma

 Proteklih desetljeća dosta se pričalo i pisalo o tome kako uzgoj poljoprivrednih kultura iziskuje manja ulaganja, stvara manje okolišne stresove i proizvodi zamjetno više hrane od hrane dobivene uzgojem domaćih životinja. Nakon što se problem sagledalo nepristranim očima, pokazalo se kako nije sve baš tako.

Izračunali su kako uzgoj poljoprivrednih kultura predstavlja i do tri puta veći stres za okoliš od uzgoja domaćih životinja. Faktori koje se mjerilo bili su emisije ugljičnog dioksida; količine vode i gnjojiva utrošene na uzgoj pojedine kulture; troškovi ljudskog rada na uzgoju, troškovi transporta i prodaje usjeva; te pojedinačna kalorijska vrijednost.

Čovjek ne bi rekao kako zelena salata iziskuje ravno tri puta više stakleničkih plinova te toksina u zemlji i vodi, nego što to iziskuje svinjska slanina. Odstupanja pojedinih poljoprivrednih kultura u mjernoj tablici dosezala su 51 %.

Drugdje su psiholozi utvrdili kako su ispitanici na veganskoj dijeti u prosjeku skloniji razvijanju psiholoških poteškoća i blažih oblika mentalne nestabilnosti od ‘mesojeda’. Podatak nije tipfeler niti pogrešan prijevod; engleski jezik u nekim slučajevima je prilično jednoznačan.

Pametnomu dosta.

 

Krešimir Pavlović


Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

SRP Konferencija za medije: Porezna reforma

Porezna reforma Dugo najavljivana i pripremana porezna reforma neće i ne može riješiti egzistencijalne probleme …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

9 + 14 =