Početna / Zanimljivosti / Burnum – antički biser usred bukovičke pustare

Burnum – antički biser usred bukovičke pustare

burnumkrka4

Polugoli muškarci u togama i sandalama lješkarili su oko amfiteatra od kamenih gromada i bježali u hladovinu sa kolovoškog zvizdana. Oni su članovi društva zaljubljenika u stororimsku povijest i običaje Legio I. Italica, do Burnuma su potegnuli iz Rima kako bi za potrebe promotivnog filma oživjeli legionare XI. legije Claudiae Piae Fidelis i IV. legije Flaviae Felix.

Jedini rimski vojni amifiteatar u Hrvatskoj arheološki je lokalitetsred pustare dalmatinske Bukovice, u gornjem dijelu Nacionalnog parka Krka u koji je navratio manji dio od 900 tisuća lanjskih gostiju, koji oživi kada se u njemu uprizoruju Burnumske ide i snimaju promotivni filmovi.

U vojnom logoru na području današnjeg sela Ivoševci prva se u prvoj polovici prvog stoljeća, dok je Rimskim carstvom vladao car Klaudije, utaborila XI. legija koja je nakon pobune u rimskoj provinciji Dalmaciji 42. godine dobila počasni naziv Claudiae Piae Fidelis, što će reći Vjerna Klaudiju.

Legionari iz Burnuma otkazali su poslušnost legatu Skribonijanu, rimskom namjesniku u Dalmaciji, koji ih je huškao i potplaćivao zlatnicima da krenu u Rim ubiti cara Klaudija.“Iskazala se neka simpatija za njega, ali nije bilo velike želje za bunom.

Nitko nije nikako želio da se obnovi republika. Skribonijanu jave po izaslanstvu da se još nisu složili, nego će mu svoju odluku javiti na dan polaska. Važniji je od časničkog sastanka bio sastanak podčasnika, sve samih ljudi koji su služili više od dvadeset godina, a mnogi su se oženili Dalmatinkama.

Oni su Dalmaciju držali svojim zavičajem pa im je bilo na pameti da se što ugodnije smjeste tu i brane svoje posjede”, opisuje neuspjelu pobunu u Burnumu Robert Graves u knjizi “Ja Klaudije, car i bog.”

burnumkrka1

Claudiae Piae Fidelis poslije odlazi na Limes, na Dunav, a u Burnum sa prostora Judeje dolazi Flaviae Felix, IV. Flavijeva slavna legija. Klaudija je na tronu tada već zamijenio car Vespazijan koji osobno daje donaciju za rekonstrukciju amfiteatra, o čemu u Burnumu svjedoči počasni natpis.

“Aglomeracija Burnum prostirala se na površini 22 hektara. Našli smo vanjske obrambene zidine i ustanovili da se logor prostirao na površini od 16 hektara, što je ukazivalo da moraju postojati i pomoćni objekti.

Legija je brojala oko 6000 vojnika, otkrili smo o mali logor u kojem su bile smještene posmoćne postrojbe, kohorte sa oko 500 konjanika, i procjenjujemo da je na području Burnuma zajedno sa okolnim civilnim stanovništvom u prvom stoljeću boravilo oko 7000 ljudi.”, tumači ravnatelj drniškog Gradskog muzeja Joško Zaninović brojno stanje rimskih položaja na zapadnoj obali kanjona rijeke Krke, tadašnjoj granici rimskog i ilirskog svijeta.

Na području Burnuma poslije se nije gradilo. Današnje selo Ivoševci nešto su dalje od logora, što je arheolozima uvelike olakšalo istraživanje lokaliteta i iskapanje iz zemlje brojnih predmeta od metala, keramike, stakla i kosti.

Svi ti nalazi prošli su kroz ruke Frederika Levarde, restauratora u restauratorskoj radionici Nacionalnog parka Krka, privremeno smještene u drniškom muzeju.

burnumkrka

Izvor: Lokal.hr


Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

NIKOLA TESLA (10. 7. 1856. – 07. 01. 1943.)

    ‘Ljudski napredak i razvitak uvelike ovise o inventivnosti. Ona je najvažniji proizvod čovjekova …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

eight − five =