Početna / Istaknuto / Helen Keller ( 27.6.1880. – 1.6.1968. ): veličanstvena žena iz Alabame!

Helen Keller ( 27.6.1880. – 1.6.1968. ): veličanstvena žena iz Alabame!

helen keller

 

Helen Adams Keller (Tuscumbia, Alabama, SAD, 27. 06. 1880. godine – Easton, Connecticut, 01. 06. 1968. godine), američka književnica i aktivistica.

Piše Mira IvančićRođena u časničkoj obitelji koja je bila u bliskoj vezi s vojskom Konfederacije tijekom američkog građanskog rata. Otac Arthur H. Keller je bio bivši časnik južnjačke vojske, a mati Kate Adams Keller je bila u rodbinskim vezama sa slavnim južnjačkim generalom Roberta Edwardom Leejem.

Helen Keller je bila zdravo dijete sve do dobi od 19 mjeseci kad je oboljela od upale moždane ovojnice i jedva preživjela. Posljedice bolesti bio je trajni gubitak vida, sluha i govora. Od sedme godine roditelji su se pobrinuli za njezinu stalnu stručnu poduku. Angažirana su mlada učiteljicua Anna Sullivan. Nakon dugotrajnog procesa, uz pomoć neumorne učiteljice i kasnije životne pratiteljice Anne Sullivan, uspjela je savladati sporazumijevanje te završiti školu. Također je uspijevala razumjeti ljude koji nisu znali ni abecedu prstima niti Braillevo pismo. Činila je to dodirom njihovih usana, odnosno, “čitanjem” pokreta usana. Naučila je i nekoliko stranih jezika, a u učenju je iskazala izvanredan smisao za književni i znanstveni rad. Godine 1904. diplomirala je na Radcliffe Colledgeu.

 

helen keller

 

Autobiografska knjiga Priča mog života (1902.) postala je pravi bestseler i prevedena je na mnoge jezike. Upoznala je mnoge poznate osobe svoga vremena, a neki od njih smatrali su je pravom heroinom. Mark Twain je jednom rekao da su dva najzanimljivija karaktera 19. stoljeća Napoleon i Helen Keller i da je ona najveća žena nakon francuske nacionalne heroine Ivane Orleanske.

Uz književni rad Keller je bila aktivna u Američkoj zakladi za slijepe (American Foundation for the Blind), gdje je radila na prosvjećivanju i osvješćivanju javnosti za probleme slijepih i gluhonijemih osoba te poboljšanju državne skrbi za slijepe. Održavajući predavanja obišla je četrdesetak zemalja svijeta.
Bila je neumorni borac za rasnu i spolnu jednakost, građanska prava, za prava osoba s invaliditetom, za pacifizam i feminizam.

 

helen keller1

 

Djela

Keller je napisala dvanaest knjiga i više članaka. Od poznatijih djela valja navesti:
Priča mojega života (The Story of My Life, 1902.)
Optimizam (Optimism, 1903.)
Svijet u kojem živim (The World I Live In, 1908.)
Iz mraka (Out of the Dark, 1913.)
Moja religija (My Religion, 1927.)
Dnevnik Helen Keller (Helen Keller’s Journal, 1938.)
Imajmo vjere (Let Us Have Faith, 1940.)
Otvorena vrata (The Open Door, 1957.)

Značaj

Keller je za svoj rad dobila brojna priznanja, a postala je i jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture te simbolom invalida koji uspijevaju prebroditi hendikepiranost. O njoj su snimljeni brojni igrani i dokumentarni filmovi te kazališne predstave.
Iz suradnje Helen Keller i američkog veletrgovca Georgea Kesslera, koja je započela tijekom Prvog svjetskog rata pomaganjem oslijepljelim vojnicima, izrasla je zaklada za pomoć slijepima i pothranjenoj djeci Helen Keller International.

Potkraj svog neobičnog i uzbudljivog života izjavila je:
“Slijepa sam, ali vidim; gluha sam, ali čujem.”

 

Helen Keller i Anna Sullivan
Helen Keller i Anna Sullivan

 


Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

SRP Konferencija za medije: Porezna reforma

Porezna reforma Dugo najavljivana i pripremana porezna reforma neće i ne može riješiti egzistencijalne probleme …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

5 × five =