Početna / Istaknuto / Koliko će ruske sankcije koštati Ankaru i Moskvu?

Koliko će ruske sankcije koštati Ankaru i Moskvu?

protest moskva

 

Rusija je uvela sankcije Turskoj, što će se, po riječima stručnjaka, prije svega odraziti na uvoz turske robe. Međutim, promet robe između dviju zemalja formira se uglavnom putem izvoza iz Rusije, prije svega izvoza pšenice i plina, tako da ruska vlast zasada ne planira ograničavanje izvoza spomenutih proizvoda.

Rusija je uvela ekonomske sankcije Turskoj. Odgovarajuću odluku je 28. studenog 2015. godine potpisao ruski predsednik Vladimir Putin, priopćava informativna služba šefa države. Konkretno, od 1. siječnja 2016. godine ruske kompanije neće moći zapošljavati državljane Turske i bit će ukinut bezvizni režim između ovih dviju zemalja. Štoviše, u dogledno vrijeme ruske vlasti će zabraniti angažiranje turskih podizvođača u realizaciji državnih poslova, s tim što Vlada RF tek treba odlučiti kojih će se privrednih grana ticati ova zabrana.

Prema službenim podacima Zavoda za statistiku Ruske Federacije („Rosstat“), Turska je peti po veličini trgovinski partner Rusije. Promet robe između ovih dviju zemalja tijekom 2014. godine iznosio je 31 milijardu dolara, a za devet mjeseci 2015. godine 18,1 milijardu dolara. Pri tome Rusija uglavnom prodaje robu Turskoj i daleko manje dobiva od nje. Tijekom 2015. godine u Rusiju je uvezeno turske robe vrijedne nešto više od 3 milijarde dolara. Očekuje se da će ukupna količina prometa robe za 2015. godinu biti negdje oko 23-25 milijardi dolara, s tim što se veći dio te vrijednosti, negdje oko 20 milijardi dolara, odnosi na ruski izvoz, dok je vrijednost uvoza svega 4-5 milijardi dolara, kaže Aleksandar Knobelj, direktor Centra za proučavanje međunarodne trgovine Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju.

 

rusija turska2

 

Trgovinske veze

Iz Rusije se u Tursku najviše izvoze žito i plin, i za te proizvode se zasada ne planiraju nikakva ograničenja. Ruski plinski gigant „Gazprom“ je 2014. godine isporučio Turskoj 27,3 milijarde kubnih metara plina. Po uvozu ruskog plina Turska je na drugom mjestu, odmah iza Njemačke. S druge strane, za deset mjeseci 2015. godine Turska je izvezla u Rusiju robu vrijednu milijardu dolara. Najviše je izvezeno rajčica i agruma. Ove dvije vrste robe čine polovinu turskog izvoza u Rusiju. Prema mišljenju Aleksandra Knobelja, teško da će Rusija ograničiti uvoz povrća uoči novogodišnjih praznika. Po njegovim riječima umjesto toga će najvjerojatnije biti pooštrena sanitarna kontrola.

Druge velike stavke turskog izvoza u Rusiju su tkanine i tekstil. Mnogi ruski trgovci odjeće i obuće naručuju proizvodnju svoje robe u turskim tvornicama. Prema podacima ruskog Zavoda za statistiku, za devet mjeseci 2015. godine iz Turske je u Rusiju uvezeno tkanina i proizvoda od tekstila u vrijednosti od gotovo 514 milijuna dolara, i obuće u vrijednosti oko 48 milijuna dolara. Ukoliko budu uvedene sankcije u ovom sektoru, turska roba će moći uvoziti u Rusiju preko Bjelorusije, pretpostavlja generalna direktorica kompanije „Marketolog“ Olga Žiljcova.

Manji promet robe

Zbog uvođenja ruskih sankcija nije isključena mogućnost da rusko tržište napuste turske građevinske firme. „U segmentu nekretnina, prije svega komercijalnih nekretnina, angažirano je dosta turskih kompanija i ne isključujemo mogućnost da jedan dio tih kompanija odustane od realizacije velikih projekata u našoj zemlji. Sada je poljuljano povjerenje u njih kao partnere“, izjavio je za agenciju RBK ministar građevinarstva Rusije Mihail Menj.

Sve u svemu, prema riječima stručnjaka, teško da će se promet robe između dviju zemalja smanjiti više od 50%. „Ne mislim da će tijekom 2016. godine promet robe biti smanjen čak ni za 50%“, smatra Aleksandar Knobelj. Doduše, prema njegovim riječima, najveći gubici mogu nastati od nerealiziranja budućih projekata. Kako je ranije izjavio predsjednik Turske Recep Erdoğan, do 2020. godine promet robe s Rusijom mogao bi dostići 100 milijardi dolara. Takve procjene su se u velikoj mjeri temeljile na mogućnosti realizacije velikih međudržavnih projekata kao što su plinovod „Turski tok“ i nuklearna elektrana Akuju, od kojih će se u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije odustati, dodaje Knobelj.

Izvor: RBTH


Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

Naši dani na Sceni Ribnjak

  Sinoć je na Sceni Ribnjak odigrana predstava Naši dani, prema tekstu Radoja Domanovića ( …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

17 − 13 =