Početna / Istaknuto / Pokret otoka: Nekome se izuzetno žuri donijeti Zakon o koncesijama!

Pokret otoka: Nekome se izuzetno žuri donijeti Zakon o koncesijama!

 

Sutra ujutro (13.06.2017.) u Hrvatski sabor na ‘čitanje’ dolazi konačni Prijedlog Zakona o koncesijama. Iz Pokreta otoka šalju javnosti priopćenje. Prenosimo ga u nastavku.

U utorak 13.06.2017. članovi Odbora za financije i državni proračun čitaju konačni Prijedlog Zakona o koncesijama. Pokret otoka uputio je svim Klubovima zastupnika amandmane i zahtjeve.

ŠTO ŽELIMO?

Tražimo obustavu procedure donošenja Zakona o koncesijama i poziv na široku javnu raspravu.

Pomorsko dobro je od posebne važnosti za RH i njegovo se upravljanje mora izuzeti iz Zakona o koncesijama. Upravljanje pomorskim dobrom mora se urediti u sklopu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

ŠTO PREDLAŽEMO?

Vratite Zakon u javnu proceduru i otvorite ga široj javnosti!

Definirajmo održivo i odgovorno upravljanje resursima s posebnom pažnjom na interese lokalnih zajednica koje žive na područjima na kojima se dodjeljuju koncesije te njihovu uključenost u procesu dodjela i nadzora.

Potrebno je dugoročno strateško promišljanje upravljanja Pomorskim dobrom i koncesijama.

KAKO ARGUMENTIRAMO?

Svjedočimo sumnjivim dodjelama koncesija i ubrzanim procesima donošenja zakona!

Utvrđujemo nepostojanje jasno utvrđenih i strogih pravila o gospodarenju najvažnijim resursima – plažama, obalom, lukama i morem.

Činjenicom o nepostojanju višeslojnog učinkovitog sustava nadzora nad upravljanjem Pomorskim dobrom, što dovodi do kaotične situacije na terenu, te zloupotrebi i devastaciji pomorskog dobra.

Prema Aarhuškoj konvenciji, ugrađenoj u Ustav povezuje se pravo okoliša i ljudska prava te utvrđuje da održivi razvoj može postići samo uključivanjem svih dionika, i usredotočuje na uzajamno djelovanje javnosti i tijela vlasti u demokratskom kontekstu tj. donošenju zakona, kao jednom od važnih dijelova demokratskog konteksta.

Javnost i zainteresirana javnost moraju biti uključeni u donošenje zakona o koncesijama i kasnije odlučivanje o koncesioniranju.

TKO SMO MI?

Pokret otoka – inicijativa otočana i prijatelja otoka; predstavnika, organizacija, tvrtki, lokalnih samouprava, javnih ustanova, gradova, općina, mjesnih odbora

OTOCI: Brač, Hvar, Šolta, Vis, Korčula, Lastovo, Murter, Prvić, Cres, Olib, Rava, Mljet, Silba, Pag, Dugi otok, Ugljan, Sestrunj, Rab, Krk, Mali Drvenik, Veli Drvenik , Krapanj, Ilovik, Zlarin, Pašman, Molat, Lopud, Lošinj, Biševo, Čiovo

DETALJNIJE OBRAZLOŽENJE

Drugo čitanje Zakona predviđeno je uslijed cijelog ovog kaosa u Saboru oko sastavljanje nove Vlade i na rasporedu je u utorak ujutro, 13.06.2017! Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njihovu golu egzistenciju na otoku, ali i duž cijele obale.

Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme bivše Vlade je bio na savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću sa savjetovanja i trebao je ići na savjetovanje, što se nije dogodilo.
Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stajalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim zakonima i propisima, dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.

Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.

Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.

Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.

Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika.

Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrjednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalne zajednice mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.

Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih i priobalnih inicijativa i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

POTPISNICI ZAHTJEVA

Pokret Otoka / Island Movement

Za Zlatni rat, Brač

Centar za mirovne studije, Zagreb

Udruga Buđenje, Šolta

Društvo Marjan, Split

Građanska inicijativa Split

Udruga “Za naš Supetar”, Brač

Nezavisna lista Ostanak – Rab

Riki Novak, gradonačelnik grada Hvara

Ivana Marković, gradonačelnica grada Supetra

Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol

Kuzman Novak, zamjenik gradonačelnika Hvar

Antonio Škarpa, kandidat za gradonačelnika, Stari Grad, Hvar

Goran Franić, MO Prvić Šepurine

Marijana Puljak, Pametno

Udruga dragovoljaca domovinskog rata RH – Brač

Čuvajmo rapske plaže, Rab

Udruga Goli otok

Udruga Otok, Prvić

Udruga Volim Vlašići, Pag

ANTROPOP, Rab

Inicijativa Čovjek po mjeri Otoka, Lošinj

Centar za kulturu Bol, Brač

Održivi otok / Sustainable Island, Jelsa, Hvar

CS Management j.d.o.o., Split

Synergia savjetovanje d.o.o., Šolta

Udruga Dobre Dobričevića, Lastovo

Nenad Starc, Ekonomski Institut, Zagreb

Centar za Zdravo odrastanje, Mali Lošinj

Nezavisna lista Krk

Udruga za Bolji Bol, Brač

Sportsko društvo Bol, Brač

MNK Bol, Brač

Vivo Somnia d.o.o., Zagreb

Primogenito j.d.o.o., Zagreb

Brača Plančić j.d.o.o., Hvar

Amaterska kulturna udruga Žirje

Graffiti na gradele, Zagreb

Multimedijalna udruga Krčka beseda

Mali Grad Faros, Hvar

Fabrika ideja, Korčula

Udruga Lanterna Magica, Postira, Brač

Kazalište BESA, Vis

Udruga TRIM, Hvar

M Travel Tourist Service, Šolta

OPG Trojković, Lastovo

OPG Tvrdić, Šolta

PlatFORma Hvar

Klub Mladih Split

Udruga Brač

Izvor: http://tris.com.hr/

Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

Vlasti u RH se mijenjaju, a problemi ostaju i gomilaju se

  Kad sam postao potpuno svjestan da će Kukuriku koalicijska vlada sa Zoranom Milanovićem na …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

4 × 1 =