Početna / Aktualno / Predstavljanje stručne analize troškova i koristi termoelektrane Plomin C

Predstavljanje stručne analize troškova i koristi termoelektrane Plomin C

DSC_0009
Provedena je analiza troškova i koristi ulaganja u novi blok Termoelektrane Plomin, tzv. Plomin C kojoj je cilj dvojak: poslužiti kao podloga za otvorenu i argumentiranu raspravu o tom ulaganju te ujedno služiti kao predložak za stručne podloge svih rasprava o energetskim investicijama povezanim s poduzećima u javnom vlasništvu odnosno u vlasništvu svih građana. Vlasnici žele i imaju pravo znati pod kojim uvjetima uprava ulazi u poslovni poduhvat, koje su očekivane koristi i očekivani troškovi, koji su glavni rizici te pod kojim bi uvjetima ulaganje moglo biti neisplativo.
Analiza prati metodologiju zadanu Provedbenom uredbom Europske komisije 2015/207 od 20. siječnja 2015, Vodičem za analizu troškova i koristi investicijskih projekta Europske komisije za razdoblje 2014. – 2020. (European Commission, 2014), te uputama Europske investicijske banke za ekonomsko vrednovanje projekata (EIB, 2013). U slučajevima u kojima službeni podaci nisu bili
dostupni, korištene su procjene relevantnih međunarodnih institucija i javno dostupnim podacima iz drugih izvora. Svi takvi slučajevi su jasno opisani te autori i ovim putem pozivaju na što veće otvaranje procesa i javnu objavu svih podataka koji zanimaju zainteresiranu javnost, u svrhu jačanja povjerenja građana u javne institucije aktivne na polju energetike.
Analiza sadrži sve minimalne elemente koje mora sadržavati analiza troškova i koristi. U uvodnom poglavlju pojašnjena je svrha provedbe analize, okolnosti u kojima je provedena i njezina ograničenja.
U drugom poglavlju, „Prikaz konteksta“, prikazane su trenutne okolnosti u hrvatskoj elektroenergetici, instalirani kapaciteti u elektroenergetskom sustavu, proizvodnja i uvoz električne energije, očekivani izlasci iz pogona postojećih elektrana, usuglašenost predloženog projekta s nacionalnim i međunarodnim legislativnim okvirom te percepcija i očekivanja javnosti u vezi projekta.
U trećem poglavlju, „Ciljevi projekta“, prikazani su ciljevi kako ih je identificirala Vlada u okviru odluke o proglašenju Plomina C
projektom od strateškog značaja.
U četvrtom poglavlju pod nazivom „Određivanje projekta“ identificirani su fizički elementi od kojih se projekt sastoji i aktivnosti koje će se provoditi u okviru projekta, područje utjecaja projekta i njegovi krajnji korisnici i dionici te nositelj projekta.
U petom poglavlju, „Izvedivost projekta“, analizirana je potražnja za električnom energijom te su identificirane i ukratko analizirane varijante – ne čini ništa, izgradnja termoelektrane na ugljen, izgradnja termoelektrane na plin i ulaganje u obnovljive izvore energije. Identificirane su još neke varijante – ulaganje u prijenosne kapacitete i povećanje ovisnosti o uvozu, ulaganje u upravljanje
potrošnjom („ravnanje dnevnog dijagrama potrošnje“), revitalizacija postojećih elektrana u okviru trenutno instaliranih snaga, ulaganje u energetsku učinkovitost. U kontekstu izravne usporedbe s ulaganjem u Plomin C na ugljen, preporučena je provedba potpune analize troškova i koristi izgradnje termoelektrane na plin, posebice imajući u vidu da je paralelno s izgradnjom Plomina C planirana i izgradnja terminala za ukapljeni naftni plin na otoku Krku.
U šestom poglavlju pod nazivom „Financijska analiza“ analizirana je opravdanost ulaganja iz perspektive vlasnika odnosno upravitelja projekta. S obzirom da će HEP d.d. i strateški partner Marubeni osnovati zajedničku tvrtku koja će upravljati Plominom C, provedena je konsolidirana financijska analiza na razini projekta. U skladu s preporukama Europske komisije, isplativost ulaganja
analizirana je za razdoblje od 25 godina. U nedostatku službenih podataka, pretpostavljeno je da će izgradnja početi 2016. godine, da će elektrana u probni rad ući 2019. godine, a da će od 2020. do 2047. godine (kad istječe koncesija koju je HEP dobio na pomorsko dobro u plominskoj luci) trajati normalan pogon elektrane. Pretpostavljeno je da će 2040. godine, kad završava razdoblje izračuna
isplativosti od 25 godina, preostala vrijednost elektrane biti jednaka trošku njezine razgradnje 2047. godine.
Zaključak financijske analize je da je projektu osnovnom scenariju komercijalno isplativte iz tog razloga ne treba dozvoliti niti jedan oblik javne potpore (garantiran otkup, oslobođenje od pdv-a niti druge slične povlastice). Bitan zaključak je i taj da bi zajamčen otkup električne energije iz Plomina C mogao narušiti tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu električne energije.
Iduće poglavlje, „Ekonomska analiza“, ispituje opravdanost projekta procjenjujući troškove i koristi za društvo, uzimajući u obzir i eksterne troškove i koristi. Projekt donosi neto korist u pogledu povećanja sigurnosti opskrbe, uz napomenu da na sigurnost opskrbe pretežno utječu vršne elektrane dok se od Plomina C prvenstveno očekuje pokrivanje baznog dijela opterećenja elektroenergetskog sustava. Od utjecaja na zapošljavanje ne očekuju se ni pozitivne ni negativne posljedice, jer je zbog jednostavnosti pretpostavljeno da će Plomin C onoliko pozitivno djelovati na zapošljavanje u termoelektrani i pratećim industrija ma koliko će negativno djelovati na zapošljavanje u turizmu, poljoprivredi i ribarstvu. Utjecaj troška emisije CO2 i utjecaj troška zagađenja zraka u obzir je uzet u
analizi osjetljivosti.
Osmo poglavlje, „Analiza osjetljivosti“, odrađuje varijable čije promjene najviše utječu na isplativost ulaganja. Pokazano je da je projekt neisplativ u sljedećim slučajevima: porast operativnih troškova od 35% u odnosu na osnovni scenarij; kašnjenje u izgradnji od 2 godine uz porast cijene emisijskih dozvola prema Primes modelu; uvažavanje eksternih troškova prema rezultatima projekta ExeternE. Potrebno je napomenuti da je rizik od porasta operativnih troškova (bez obzira radi li se o fiksnom ili varijabilnom trošku pogona – emisija CO2, osoblje ili gorivo) za više od 35% u odnosu na osnovni scenarij realan rizik.
Naime, u analizi su korištene procjene fiksnog operativnog troška prema SETIS -u, dok su procjene EIB-a znatno više, korištene su trenutne cijene emisijskih dozvola a tijekom životnog vijeka elektrane očekuje se njihov višestruk porast, a cijene ugljena na tržištu također znatno variraju. Na temelju navedenog može se zaključiti da je projekt podložan realnim rizicima koji mogu ugroziti
isplativost projekta.
U završnom poglavlju, „Zaključci i preporuke“, pobrojani su najvažniji zaključci provedene analize, predložene su opcije koje bi trebalo detaljnije analizirati, dane su preporuke za otvaranje procesa donošenja odluke i komuniciranje sa zainteresiranom javnosti. Na temelju dostupnih podataka zaključeno je da je projekt izgradnje Plomina C preosjetljiv na kritične parametre zbog čega se ne
preporuča provedba projekta.
Zelena akcija

Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

Zbog nepristojnih ovacija i incidenata na premijeri Labuđeg jezera, HNK kažnjeno sa dvije predstave bez publike!

  Na sinoćnjoj izvanrednoj sjednici Disciplinske komisije Ministarstva kulture, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kažnjeno …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

four × four =