Početna / Zanimljivosti / Te današnje bakterije (žilave male beštije)

Te današnje bakterije (žilave male beštije)

bakterijeustiroporu

Nedavno je tim znanstvenika na Bio-kemijskom fakultetu Beihang u kineskom gradu Peking proučavajući ličinke jedne vrste kornjaša uočio nešto neobično.

Na podlozi od stiropora promatrali su ponašanje testnog uzorka od 100 crva iz jednog roda kornjaša (lat. Tenebrio molitor Linnaeus) tijekom perioda od mjesec dana. 16 dana nakon izlaganja crvi su se već hranili svojim novim ‘podmetačima’, konzumirajući ukupno između 34 i 39 miligrama u prvih 24 sata od tada.

Čini se kako ova polimerska dijeta ne sjeda toliko teško na probavu malenih crvića jer je probavljena hrana reciklirana kroz njihovu stolicu tek slijedećeg dana.Udio odbačene fekalne tvari u ukupno konzumiranom stiroporu bio je 47 %, jednako koliko je iznosio udio stiropora razgrađen kao ugljični dioksid u procesu; dok su preostalih 6 % metabolizmi kornjaša pretvorili u hranu za sebe.

Priroda je rekla svoje. Siretinski polimeri su bezveze.

Bakterije koje se hrane vulkanskim sumporom, otrovnim kemijskim spojevima, te čistom geo-termalnom energijom poznate su znanosti već desetljećima (“ekstremofili”). Bakterije koje uspješno žive u područjima pogođenim nuklearnim katastrofama ili vojnim testnim eksplozijama isto tako.

No, znanost je proteklih godina identficirala pojedine mikro-organizme kao efikasne reciklante neobične anorganske materije. Pa i neke nevjerojatne materije.

Rod bakterija otkriven prošle godine (Rhodopseudomonas palustris) posjeduje sposobnost pretvaranja pozitivnog električnog naboja u negativni naboj, pritom zadržavajući jedan neznatan dio ‘konvertiranog’ elektriciteta za sebe.

2013. kanadski su znanstvenici otkrili kako jedna vrsta prilično rasprostranjene i učestale bakterije (Delftia Acidovorans) posjeduje sposobnost prikupljanja iona zlata iz okoline te njihovog naknadnog lučenja u obliku ‘gotovog’ nano-metarskog zlata.

Pleme Yanomami iz južne Venezuele u svojim crijevima nosi vrstu bakterije otpornu na sve danas poznate organske, anorganske i sintetičke antibiotike.

Nije neka tajna kako se na Zemlji danas svakog mjeseca raskrči šumski pokrov ukupne površine oko 3. 500. hektara. Moraš se zapitati kakve su se sve bakterije mogle skrivati unutra, a sada su isčezle.

 

Krešimir Pavlović


Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

NIKOLA TESLA (10. 7. 1856. – 07. 01. 1943.)

    ‘Ljudski napredak i razvitak uvelike ovise o inventivnosti. Ona je najvažniji proizvod čovjekova …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

one × one =