Početna / Istaknuto / VELIKA DUŠA I VELIKI GLAZBENIK ( 9.10.1940. – 8.12.1980. )

VELIKA DUŠA I VELIKI GLAZBENIK ( 9.10.1940. – 8.12.1980. )

lenonnaslov

 

Piše: Ratko Šantl
Piše: Ratko Šantl

‘Živimo u svijetu gdje se moramo skrivati kad vodimo ljubav – dok se nasilje provodi u po bijela dana’, rekao je jednom John Lennon. Glazbenik je i sam pao kao žrtva zločina – ubijen je ispred svog doma u New Yorku, 8. prosinca 1980. Presudio mu je poremećeni, navodni obožavatelj Beatlesa koji je imao psihičke smetnje. Lennonov kolega iz benda, Paul McCartney, zamolio je da se ime Lennonovog ubojice ne spominje kako mu se ne bi davao dodatni publicitet. Zločinac služi svoju zatvorsku kaznu i već mu je osam puta odbijen zahtjev za puštanje na slobodu.

Slavni glazbenik rođen je u Liverpoolu, (9. listopada 1940.) i od ranih dana pokazivao je interes za crtanje, poeziju i glazbu. Bend koji je osnovao sa svojim školskim prijateljima (ispočetka sa čestim promjenama imena i članova) nije odmah postao planetarno popularan – trebalo je nekih pet godina neprekidnih svirki u liverpulskim i hamburškim klubovima kako bi ‘čupavci’ (John, George, Paul & Ringo) bili zamijećeni. Od 1962. započinje fenomen koji su britanski novinari nazvali ‘beatlemanijom’ i ona se ne stišava ni 1970., nakon raspada benda. Nakon ‘disbandinga’, svaki od četvorice kreno je svojim (glazbenim) putem.

Godinu prije razlaza (1969.) John Lennon je bio na medenom mjesecu s svojom novopečenom ženom, Yoko Ono. Budući da je znao kako će oko toga nastati veliko zanimanje medija, odlučio je promovirati mir u svijetu na način da sa svojom suprugom – leži u krevetu. Događaj je nazvan Bed In (U krevetu) a novinari su isprva mislili da će imati prilike novopečene mladence uhvatiti kako vode ljubav. Međutim, tu nije bilo nikakve golotinje – par je primao novinare i posjetitelje te odgovarao na pitanja o čemu je istodobno snimljen i dokumentarac Bed Peace – od 2011. dostupan besplatno na YouTube servisu. Lennon je tada snimio singl Give Peace A Chance. Novinarima je, između ostaloga, naglasio: ‘Vjerujem da je najbolji put – Gandhijev način – pasivan otpor i nenasilje.’

MAHATMA

Rijetko se danas spominje Gandhijevo ime i njegov princip građanskog neposluha i nenasilja. Indijski ‘otac nacije’ rođen je 2. listopada 1869. /Porbandar, Gujarat/ a po struci je bio odvjetnik. Već se u mlađim danima susreo s diskriminacijom zbog svoje boje kože. Tako mu se dogodilo da u Južnoafrčkoj Republici (kamo je otputovao tražeći posao) i to da bude pretučen (od strane policajaca) i umjesto da postane radikalan, osvetljubiv i agresivan – Gandhi se odlučio za dijametralno suprotnu metodu političkog djelovanja – nenasilje (na sanskrtu: ahimsa). Na njegove stavove podosta je utjecao i Tolstoj. 1915. Ganhi se vratio u Indiju. Njegova domovina bila je tada britanska kolonija – a Gandhi je smatrao da će Britance prisiliti na odlazak – građanskim neposluhom (neplaćanje poreza) i sličnim metodama. Britanske vlasti su ga u nekoliko navrata uhićivale i zatvarale – ali ga se nisu usudile likvidirati jer je njihovo razmišljanje bilo otprilike ovakvo: ‘Taj čovjek nije ratoboran ni radikalan. Doduše, smeta nam, ima veliki utjecaj na svoje sunarodnjake i velik broj sljedbenika – ali što ako ga na njegovo mjesto dođe netko agresivniji…?’

 

mahatma

 

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Gandhi je uvjetovao ulazak Indije u rat (na strani Saveznika odnosno Britanaca) priznavanjem nezavisnosti svoje domovine. Britanci su to, dakako, odbili nudeći neke kompromise koje opet on nije želio prihvatiti. Do dogovora je došlo 1942. kad su Britanci pristali na njegove uvjete, a Indija je ušla u ratni sukob. Gandhi se oštro protivio podjeli države – no 1947. dio cjelovitog teritorija se odvojio pa su tako nastali Indija i Pakistan kao zasebne države. U nemirima i pobunama poginulo je oko pola milijuna ljudi a procjenjuje se da je između deset do dvanaest milijuna hindusa, muslimana i kršćana raseljeno.
Gandhi je postio s ciljem da se postigne mir između muslimana i hindusa. (I inače je živio skromno i asketski.) Čudno je to kako i miroljubive, nenasilne metode imaju svoje protivnike – Gandhiju je život oduzeo jedan radikalni pripadnik njegova vlastita naroda (čije ime nećemo spominjati), 30. siječnja 1948.
I tako je završio život nenasilnog borca za slobodu i mir. Narod ga je prozvao ‘Mahatma’ (što na sanskrtu znači ‘velika duša’).

NJUJORČANIN IZ LIVERPOOLA

U kolovozu 1971. John & Yoko odlaze živjeti u Sjedinjene Države (New York). Već sljedeće godine Nixonova administracija ga pokušava protjerati iz zemlje i vratiti ga natrag u Britaniju pod smiješnim optužbama – Lennon je, naime, jednom bio osuđen zbog posjedovanja kanabisa. Američkoj administraciji su, zapravo, smetali Lennonov politički aktivizam i poruke mira i ljubavi (tada je u jeku bio Vijetnamski rat). Wikipedija navodi podatak da se predsjednik Nixon bojao da neće biti izabran u drugi predsjednički mandat zbog Lennonovog pacifističkog akativizma! (Nixon je bio reizabran, ali ubrzo je dao ostavku nakon afere Watergate.) Lennonovi su se, uz pomoć odvjentika, borili da ostanu u Americi – a povlačenje po sudovima je trajalo do 1975., kada je bračni par konačno pobijedio birokrate i izborio se za trajni ostanak u SAD-u.

1971. Lennon je otpjevao skladbu Imagine u kojoj daje recept za mir: svijet bez granica i podjela, bez religije, bez siromaštva i pohlepe. Iste godine u pjesmi Gimme Some Truth govori o tome kako mu je dosta kratkovidnih, uskogrudnih, licemjernih, neurotično-psihotičnih, svinjoglavih, šovinističkih, šizofreničnih, egocentrično-paranoičnih, šovinističkih političara – a 1972. izdaje album Sometime In New York City, prepun komentara na društvena zbivanja (Sunday Bloody Sunday, The Luck of The Irish…).
Također, napisao je pjesmu Ne želim biti vojnik.
1975. Lennon se povlači sa scene i posvećuje obiteljskom životu da bi 1980. objavio album Double Fantasy. Kao što je već rečeno, život mu je nasilno prekinut krajem te godine – no interes za njegove poruke mira i ljubavi ne prestaje – četiri godine nakon njegove smrti, Yoko Ono izdaje album Milk & Honey. Ubrzo su sve Lennonove ploče reizdane i na CD-u – a 1998. objavljena je kompilacija John Lennon Anthology s izborom demo-snimaka, live nastupa i alternativnih inačica poznatih skladbi. Box-set tako sadrži predivnu, snoliku verziju pjesme Imagine – kao i live inačicu, uz gitaru.

1969. oko pola milijuna ljudi demonstitralo je protiv rata u Vijetnamu (događaj poznat kao ‘marš na Washington’). Lennon nije bio na tom maršu, ali tom je prigodom pjevana njegova Give Peace Chance.

Tragično je što su tako veliki i iskreni borci za mir kao John & Mahatma Gandhi morali pasti u svojoj borbi.

 

lenon

 

ZAMAŠTAJ… (IMAGINE)
/Lennon/

Rajska nebesa su ništetna, tako zamaštaj
Samo lagano pokušaj…
Bez ognja paklena podno čovječanstva
Nebesna samo prostranstva…
I zamisli: ljudi svi žive složni…

Pomišljaj, zemaljskih vlasti nema
Lasno maštat je o tom –
Zarad ničeg da položiš život poglavaru svom –
Ni religija, ni relikvija nema…
Zamisli čovječanstvo, miroljubivo, nenasilno svo…

Kaniš kazat da ludo zborim
Al samo jedan sam uz bezbroj.
I jednog dana armija mira, ne dvojim
Podignut će stijeg svoj
Na plavoj planeti usred svemira.

Zamisli, nema imetka na ovome svijetu
Mislim, možeš li sanjat nešto slično tom:
Ni pohlepe, ni gladi, ni potrebe za zlom…
Bratstvo sviju ljudi na planetu.
Zamisli samo čovječanstvo, i zemlju ujedinjenu…

Kaniš kazat da ludo zborim
Al samo jedan sam uz bezbroj.
I jednog dana armija mira, ne dvojim
Podignut će stijeg svoj
Na plavoj planeti usred svemira.

(slobodni prijevod: R.Š.)


Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

SRP Konferencija za medije: Porezna reforma

Porezna reforma Dugo najavljivana i pripremana porezna reforma neće i ne može riješiti egzistencijalne probleme …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

nineteen + one =