Početna / Priroda i društvo / Zaštita vuka u Hrvatskoj u krizi za koju nema objašnjenja

Zaštita vuka u Hrvatskoj u krizi za koju nema objašnjenja

vuk
ZAGREB – Plan upravljanja vukom, koji je jednog od najznačajnijih činitelja prirodne ravnoteže vratio s ruba istrebljenja, nakon početnog oporavka zapao je u krizu o kojoj za sada nema službenog objašnjenja.
U Hrvatskoj trenutno živi najviše 200 vukova udruženih u 48 čopora, no 2010. godine je bilo zabilježeno 212 jedinki u 49 čopora, i od tada im se broj stalno smanjuje.Ključni dokument, Plan upravljanja vukom, ističe da je glavni razlog opadanja broja vukova povećana smrtnost koja je posljedica ljudskog djelovanja. Međutim, nitko ne odgovora zašto je to tako, niti su krivci poznati.

Glavni stručnjak za istraživanje i upravljanje vukom Josip Kusak ističe da je 200 vukova malo za prostor Hrvatske, lovci traže da se kvota godišnjeg odstrela s 10 poveća na 30 posto, a vlasnici stada su s pravom gnjevni jer imaju stalne gubitke čija naknada stalno šepa.

Stradanja vuka

Prema Planu, kvota odstrela bi zajedno s drugim uzrocima trebala iznositi deset posto smrtnosti vuka. Ona se pod pritiskom lovaca povećava, i premda ni jedne godine nije ispunjena, ukupna smrtnost vuka nekontrolirano prelazi tu granicu.

Tako, zbog opadanja broja vukova Plan upravljanja prošle je godine zabranio njegov odstrel, ali je za godinu dana u Hrvatskoj stradalo najmanje osam vukova: pet u prometu, dva zbog nezakonitog ubijanja i jedan u borbi s psima koji su čuvali stoku.

Međutim, u tijelu jednoga vuka, za koga je bilo rečeno da je “stradao u prometu” kod benzinske crpke u Trilju, stručnjaci su rentgenski pronašli puščana zrna, što je dokaz da je zapravo bio nezakonito ubijen.

I godinu ranije, u prosincu 2013., prijavljen je nalaz lešine vuka kod Sinjskog polja. Ovlašteni vještak posumnjao je na nezakonito ubijanje i pozvao policiju, ali počinitelj nije otkriven. Znatan broj vukova strada u nezakonitu odstrelu, od trovanja, zamki, i slično.

Brojnost i biologija vuka

U svijetu ima oko 150 tisuća vukova, naseljenih u četrdesetak zemalja, od čega samo oko 60 tisuća u Kanadi. Tijekom 20. stoljeća vuk je u nizu zemalja istrijebljen. Krajem 19. stoljeća nastanjivali su sve dijelove Hrvatske, a početkom 1990-ih ostalo je samo 50 jedinki u Gorskom kotaru i Lici.

Hrvatska se nalazi na granici njihova istrebljenja. U susjednoj Bosni i Hercegovini ima ih dvostruko više nego u Hrvatskoj, ali dvostruko manje od 800 vukova u Srbiji, dok ih je u znatno manjoj Makedoniji više od tisuću.

Istraživanja zoologa iz Novog Sada utvrdila su da na Balkanu postoje dvije različite subpopulacije vukova: brojnija “istočna” u Srbiji i Makedoniji u kojoj vuk ima stabilan razvoj, i dvostruko slabija “zapadna” u Hrvatskoj i BiH, koja predstavlja prijelaz prema prostoru na kome je vuk istrijebljen.

Devedesetih godina počinje oporavak vuka i 2001. on se vratio u Dalmaciju i na rubove panonskog prostora. Udruženi su u čopore koji broje 2-8 jedinki. Najvažniji čopori su Risnjak i Krasno u Gorskom kotaru i Lici, te čopori Opor i Vučevica u Dalmaciji.

U svijetu su utvrđena 44 haplotipa vuka, odnosno skupine koje su genetski srodne, a u Europi deset. Dok brojne zemlje imaju samo jedan haplotip vuka, u Hrvatskoj postoji četiri takve skupine, među kojima tri prosječne učestalosti i jedna niske učestalosti, što govori o genetskoj raznolikosti vukova u Hrvatskoj.

No, njegov razvoj nije postojan i čopori vuka su stalno izloženi raspadu, pa se zbog očuvanju vlastitog potomstva vukovi ponekad pare sa psima. Istraživanje na 203 vuka u Hrvatskoj otkrilo je pet križanaca, od kojih četvoro u Dalmaciji, a jednog u Lici.

Neki hrvatski mediji dramatiziraju tu pojavu tvrdeći da je Dalmacija u strahu od “vukopsa, hibrida vuka i psa, za kojeg se smatra da je mnogo krvožedniji od vuka i lukaviji od običnog psa”. Zapravo, njegove kompetencije su slabije, i ni stručnjacima ga nije lako prepoznati.

Vuku hrana čovjeku šteta

Vuk se hrani velikim sisavcima, najviše dvopapkarima kakav je jelen, no pojest će i svaku drugu životinju koju najlakše može uhvatiti. Ako vukovi žive blizu ljudi, mogu se gotovo potpuno prebaciti na prehranu domaćim životinjama, kažu stručnjaci.

Tako, na području Dalmacije 85 posto vučje hrane čine ovce i koze, a u Gorskom kotaru tri četvrtine srne, jeleni i manje divlje svinje. Službeni podaci o štetama u 2013. pokazuju da je od 1619 zahtjeva za naknadom štete, 95 posto njih bilo djelo vuka, od čega 77 posto u Dalmaciji. U tim napadima ranjeno je ili usmrćeno ukupno 2608 domaćih životinja, od kojih su 68 posto ovce i 18 posto koze.

Nakon istrebljenja vuka, tradicija čuvanja stoke u Dalmaciji je izgubljena. Sela su se raselila, broj stoke se smanjio i vegetacija se raširila, što su za vuka, nakon njegova povratka, bili idealni uvjeti, objašnjava Kusak.

Stalni vještak Ministarstva zaštite okoliša i prirode iz Šibenika Ivica Šupe ističe, međutim, da je stoka pod nadzorom, ali je teren težak za čuvanje. To je mahom neprohodna šuma i makija, u kojoj pastir vidi svega nekoliko metara pa se vuk može lako pritajiti i ugrabiti ovcu. Kad stoka nije pod nadzorom štete su veće, i po desetak ovaca odjednom, objašnjava Šupe.

Službeni izvori spominju edukacije pastira i akcije u kojima država vlasnicima stada dijeli pastirske pse tornjake i električne ograde, što smanjuje broj stradale stoke.

Strada “sirotinja”, krivolovci zaštićeni

Vlasnik stada Ivan Božić Bakušić iz Čvrljeva u općini Unešić kaže da mu je vuk u zadnjih 15 godina zaklao 20 krava, 50 teladi, 4-5 magaradi, te više od 100 koza i ovaca… “Ostalo se prestraši pa se razbiži i mri od straja.”

“A toliko ih ne nađeš, jer ih vuk odvuče”, dodaje.

Bakušić kaže da je ondje teško čuvati ovce te da trebaju četiri čuvara. Kaže da ima dva psa, i da oni nanjuše vuka prije čovjeka, ali vuk prati kretanje pastira i uvijek se prikrade s druge strane.

“Kažu da je vuk plemenita životinja. To samo govore oni koji su ga vidjeli u zoološkom vrtu. On je najveće zlo na svitu. Da vidite kako kida, baca kravu, ždribe, ovcu, kozu… Pa jedan dan, pa sutra, pa svaki dan, pa stres kad to vidiš da ti blago razmeće”, gnjevno će Bakušić.

“Ovdje nema prirodne ravnoteže sto godina. Jedina hrana za vuka je zeru blaga koju drži ova sirotinja ka’ i ja. On je osuđen na moju ovcu i kozu i magare i kravu… dok bude toga biće i njega …on u prirodi ne može opstati”, objašnjava Bakušić.

Bakušić smatra da “vuk ne treba nikome”.

“Ako vama iz Zagreba treba vuk, ogradite Sljeme i mi ćemo vam svaki dan dati jednu ovcu da vam vukovi budu fini i debeli, kao što su i naši političari, ali barem će druge ostati”, kaže Bakušić i rezignirano zaključuje: “Prije smo bili ravnopravni u borbi, a danas pametnjakovići stali u zaštitu vuka, a za čovjeka ih nije briga.”

Štete se isplaćuju ovisno o procjeni vjerojatnosti da ju je počinio vuk. Jedna ovca stoji 500 kuna, ako je bređa 700, što je ispod tržišne vrijednosti, ali ti ljudi često i prodaju stoku ispod tržišne vrijednosti, jer su to ljudi u godinama, koji drže stoku dok se na razbole, a onda je prodaju po niskoj cijeni, kaže Šupe.

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i prirode u 2014. obrađeni su zahtjevi za štete nastale u dijelu 2011. godine, čitavoj 2012. te u prvom kvartalu 2013. godine. Riječ je o ukupno 2386 obrađenih zahtjeva.

Bakušić kaže da je najprije čekao na naplatu štete jednu godinu, a sada već tri godine čeka isplatu za jedno tele, dva ždrijebeta i preko 20 koza i ovaca.

“Dok ti to dobiješ možeš propasti, a još te izmuče s tim papirima da neke nisam ni prijavio”, odgovara i dodaje:

“Meni kravu cijene 3,5 tisuće kuna, a vuka 40 tisuća, k’o mojih 100 ovaca, pa ti misli za koga su zakoni”.

Plan upravljanja vukom opterećen je problemima i s njim mnogi nisu zadovoljni. Možda s njim najzadovoljniji mogu biti krivolovci. Tijekom razdoblja zaštite, nezakonito je ubijeno 37 vukova za koje nitko nije odgovarao. Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno za procesuiranju tih slučajeva nije ni odgovorilo na novinarski upit.
Izvor:Hina, SEEbiz

Facebook komentari

Kontra Portal

Portal svih onih koji žele nešto reći!

Provjeri i ovo

Spomen ploča antifašizmu – Boris Čelar

            Facebook komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

5 × 3 =